Europska unija je kroz programe pomoći u proteklih petnaest godina dodijelila 1,6 milijardi eura za financiranje različitih projekata u Republici Hrvatskoj.

Do ulaska u Europsku uniju Republika Hrvatska je korisnica Instrumenta pretpristupne pomoći IPA (eng. Instrument for Pre-Accession assistance), koji je u financijskoj perspektivi 2007. – 2013. zamijenio programe prve generacije - CARDS, PHARE, ISPA i SAPARD.

Osnovni cilj programa IPA je pomoć državama kandidatkinjama i državama potencijalnim kandidatkinjama u usklađivanju nacionalnog zakonodavstva s pravnom stečevinom Europske unije te jačanju kapaciteta za provedbu novih zakona i propisa.

Republika Hrvatska također sudjeluje u korištenju određenih Programa Unije, koji predstavljaju integrirani niz aktivnosti koje usvaja Europska unija u svrhu promicanja suradnje između zemalja članica u različitim područjima povezanim sa zajedničkim politikama Europske unije.

Centar za investicije Hrvatske gospodarske komore (HGK) predstavio je danas Katalog/Bazu investicijskih projekata, koji trenutno sadrži 108 privatnih i javnih investicijskih projekata u različitim fazama pripremljenosti iz 20 županija, a čija je procijenjena približno 5,9 milijardi eura. 

Podaci o projektima prikupljeni su kroz mrežu županijskih komora, a osim ovih, javno dostupnih informacija o projektima u uglavnom višoj fazi pripremljenosti, Centar za investicije HGK rapolaže i podacima o još 200-tinjak projekata koji ili nisu dovoljno pripremljeni da bi bili prezentirani potencijalnim ulagačima ili će se kandidirati za financiranje iz fondova EU, kazala je direktorica Centra Silva Stipić Kobali.

Cilj je kataloga, dodala je, potencijalnim ulagačima na jednom mjestu pružiti objedinjene podatke o mogućnostima za poslovanje i investiranje u Hrvatsku te o zakonodavnom okviru za ulaganja, ali i domaćim poduzetnicima pomoći da predstave svoje ideje 'široj publici'.

Katalog će se ažurirati na dnevnoj bazi, a dostupan je besplatno na mrežnim stranicama HGK na hrvatskom i engleskom jeziku te već čini dio  materijala koje HGK predstavlja poslovnim izaslanstvima u posjetu Hrvatskoj, odnosno hrvatskih izaslanstava u inozemstvu.

Već ovog ljeta u Zagrebu bi trebali započeti radovi na novom Trgu  dr. Franje Tuđmana

Zagrebački gradonačelnik Milan Bandić sinoć je predstavio projekt uređenja Trga Franje Tuđmana.

''Uredit ćemo najljepši park u gradu. Uredili smo Bundek i Jarun, ali ovo će biti nešto najljepše u ovom dijelu Europe. Projekt će ići u tri faze, deset milijuna kuna smo za ovu godinu već pripremili, a ukoliko radovi budu napredovali u rebalansu ćemo osigurati koliko novaca treba da se za dvije godine taj projekt završi'', rekao je Bandić.

Ministarstvo graditeljstva i prostornog planiranja pokreće veliku medijsku kampanju kojom se pozivaju građani da poštuju rokove za podnošenje zahtjeva za legalizaciju nezakonito izgrađanih objekata. Onima koji već imaju rješenja o rušenju rok za podnošenje zahtjeva za legalizaciju istječe 31. prosinca, a ostali imaju vremena do 30. lipnja iduće godine.

U povodu te medijske kampanje gošća HTV-ova Dnevnika bila je resorna ministrica Ana Mrak Taritaš. Ministrica graditeljstva i prostornog uređenja komentirala je problem koji se u Hrvatskoj zapravo nikada nije riješio. Bilo je pokušaja, no prema prostoru, najvrjednijem hrvatskom resursu, i dalje se odnosimo kao da nije naš.

Splitsko-dalmatinska županija ima najviše obalnog i otočnog prostora čije je očuvanje od državnog interesa. U tijeku je javna rasprava o izmjenama i dopunama županijskog prostornog plana. Čini se da često bez razloga strahujemo od devastacije prostora. Naime, poražavajuće zvuči podatak da se od postojećih 90 izdvojenih turističkih zona ne gradi - nijedna!

Ministrica je komentirala i rogozničku ispostavu Odjela za prostorno uređenje i gradnju, koja je zatrpana zahtjevima za legalizaciju bespravno sagrađenih objekata. Podneseno ih je više od 1000, a riješeno oko 400. Tako tisuće nelegalnih objekata preko noći  postaju zakonite. S više od dvije i pol tisuće objekata izgrađenih bez dozvole, Rogoznica je, uz Vir, postala hrvatska "perjanica" nelegalne gradnje. I apsurda vezanih uz nju. Država je ovdje 2006. srušila 54 bespravno sagrađene kuće, a zatim je, za nekoliko godina, na istom mjestu dopustila gradnju. Oni kojima se rušilo danas od države traže odštetu. 

Prošle su već dvije godine kako naše poduzeće u Novom Marofu djeluje pod okriljem velike grupacije Knauf. Kroz to smo vrijeme realizirali cjelovitu integraciju u koncern Knauf Insulation koji svojom veličinom, tradicijom i širokom ponudom postaje jedan od vodećih koncerna u području izolacijskih materijala.

Naše proizvode od kamene vune TERVOL^® ćemo početkom veljače početi pakirati u novu Knauf Insulation foliju. Sva imena proizvoda, dimenzije i kvalitativna svojstva i dalje ostaju ista i nepromijenjena.

Naš cilj je što bolje iskoristiti prednosti poslovanja velikog koncerna Knauf Insulation i na taj način tržištu ponuditi još bolje proizvode koji će dodatno utvrditi naše dugoročne poslovne odnose.